Albert Einstein je rekao da kada bi pčele nestale „čovjeku bi preostalo samo četiri godine života“

Pčelinji vosak ima E-broj : E901

“medeni mjesec” je prema jednom vjerovanju termin koji je vezan uz babilonski običaj da mladenkini roditelji mjesec dana nakon vjenčanja opskrbljuju mladoženju medovinom koja se tradicionalno tada pila na svadbama

„medeni mjesec“ dolazi po nekim podacima iz podneblja sjeverne Europe gdje su mladenci svakodnevno pili po jednu čašu medovače cijeli mjesec.

Pčele su razvile “skladište” težine od samo 20 grama pčelinjeg voska u kojem mogu smjestiti 1 kilogram meda
Zakoni i pčele:

U državi Kirkland (Illinois/USA) pčele ne smiju prelijetati izgrađeno gradsko zemljište

U Rusiji od 1993. godine na snazi je zakon u kojem se navodi da je zabranjeno ubiti pčelu osim u samoobrani
Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih vrsta.
Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje ‘izlete’.
Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati.
Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žalac, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žalac ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.

Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.
Pčele se ne rode znajući kako da naprave med. Mlade pčele sve nauče od starijih i iskusnijih.
Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
Muške pčele se zovu trutovi i oni uopće ne rade i nemaju žalac, njihov jedini zadatak jeste parenje sa maticom.

•    Od 20.000 poznatih vrsta pčela, samo šest do jedanaest proizvodi i skladišti med.
•    Pčela radilica u ljetnoj sezoni živi 30-45 dana.
•    Matica živi pet do sedam godina. Tijekom ljeta dnevno izlegne jajašaca do tri svoje težine.
•    Matica može zaleći 2000 jajašaca dnevno, ili preko pola miliona jajašaca tijekom života.
•    Pčela zamahne krilima približno 230 puta u sekundi.
•    Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina.
•    Pri sakupljanju nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko tisuću cvjetova.
•    Zdrava i jaka pčelinja zajednica tijekom jednog dana može oprašiti do 3 000 000 cvjetova.
•    Jedna pčelinja zajednica broji od 20 000 – 80 000 pčela.
•    Znanstvenici odavno znaju da su pčele društvena bića, ali sad su otkrili da u društvu rado i popiju. Pčele najviše vole jaka alkoholna pića. Kad im je ponuđen izbor između najjače moguće šećerne otopine i 80% alkohola, pčelice su stale u red za šankom.
•    Pčela je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu tako dobru da ju vole jesti i ljudi.
•    Sve pčele proizvode dobar i zdrav med. Loš med rezultat je industrijskog načina punjenja ili loše educiranog pčelara.
•    Med pčele medarice jedna je od najsigurnijih vrsta hrane. Većina opasnih bakterija ne mogu živjeti u medu.
•    Najmanja pčela na svijetu je patuljasta pčela (Trigona minima). Dugačka je oko 2,1 mm. Najveća je pčela Megachile pluto koja može narasti do dužine od 39 mm.
•    Procjenjuje se da jedna trećina hrane za ljude na neki način ovisi o oprašivanju, kojeg pretežno provode pčele.
•    Pčele imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice.
•    Pećinske slike starije od 13000 godina prije Krista pokazuju pčelare koji sakupljaju med.
•    Stari Egipćani su se bavili pčelarstvom. Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici. Taj med je još uvijek bio jestiv! Stoga bi umjesto roka upotrebe na teglici moglo pisati “Upotrijebiti do 7011”.
•    U majanskoj kulturi med je bio smatran hranom bogova.
•    Stari grci su povezivali usne natopljene medom sa darom govorništva.
•    O pčelama su pisali stari grci i rimljani, uključujući Virgila i Aristotela.
•    Tijekom srednjeg vijeka opatije i manastiri su bili centri pčelarstva, jer je pčelinji vosak bio cijenjen u izradi svijeća za rasvjetu.
•    Fermentirano vino od meda, gvirc je stariji od vina.
•    Med se koristi u medicini barem zadnjih 2700 godina za tretiranje različitih bolesti. Antiseptička i antibakterijska svojstva meda tek su nedavno objašnjena.

Pčele su nevjerojatne, zar ne? 🙂